Morske šmeke i alge (sluz) u Jadranu pred Hrvatskom – uzroci, povijest i sadašnji razvoj

Jadran je jedno od najpopularnijih odredišta za putovanja u Europi i iz godine u godinu fascinira nebrojene posjetitelje svojim čistim morem i slikovitim obalama. Ipak, postojale su i postoje faze u kojima se uz hrvatsku obalu stvaraju alge i sluzave tvari, kolokvijalno zvane “morska šmrka”. Ova se pojava redovito primjećuje, posebice u Istri i okolici Pule. U nastavku je detaljnije objašnjeno što je to, koji su povijesni događaji dokumentirani i koji čimbenici utječu na ovaj fenomen.

Ključne informacije

Što je morski šmrk?

Izraz “morska šmrka” (često se na engleskom naziva “mucilage”) opisuje tvar nalik gelu koja nastaje povećanim rastom mikroorganizama i algi. U obalnim područjima s povećanim sadržajem hranjivih tvari – primjerice u priobalju Hrvatske – ti se organizmi mogu brzo razmnožavati i stvarati sluzave strukture zajedno sa svojim metaboličkim produktima. Ove sluzave mase plutaju u vodi, često se lijepe za površine kao što su čamci ili plaže i stoga ih lokalno stanovništvo i turisti često doživljavaju kao dosadne i neugledne.

Međutim, to je dredovito cvjetanje algi u Jadranskom moru pred Hrvatskom prirodna je pojava na koju utječu okolišni uvjeti kao što su temperatura vode, sunčeva svjetlost i opskrbljenost hranjivim tvarima.

Dokumentirani slučajevi morske šmrke u Hrvatskoj

Rani izvještaji i dugoročna opažanja

Morski šmrk nije ništa novo; takve su se pojave mogle uočiti već u 18. stoljeću; novinsko izvješće 1729. opisalo ga je kao sluzavu kugu. Imena sežu do “morske sluzi”, “morske sluzi” ili se čak naziva morskom bolešću.

U 2000-ima i 2010-ima uočeno je nekoliko faza u kojima se pojava morske šljake pojavila u Hrvatskoj. Osobito su bile uočljive godine s neuobičajeno visokim temperaturama i slabim vjetrovima, što je dovelo do povećane stabilnosti vodenih slojeva. Izvješća o sluzavim tvarima priloženim Obala Istre (Hrvatska) akumulirati, vratiti se barem u sredinu 20. stoljeća. U to su vrijeme u znanstvenim publikacijama zabilježena neobična cvjetanja algi. Sustavna istraživanja sluzi u moru u Hrvatskoj su se povećala 1980-ih i 1990-ih godina, kada je ponekad dolazilo do značajnijih nakupina morske šmeke znanstveno dokumentirano postao.

• 1988.: Prva velika mjerenja sluzi (morske šmeke) u sjevernom Jadranu, uključujući područja oko Istre.
• 1997.–1998.: Intenzivne istraživačke kampanje o podrijetlu sluzave tvari, uključujući duž obale Istre iu regiji oko Pule, dale su prve uvide u sezonske i klimatske veze.
• 2020. – 2022.: Dokumentirani slučajevi stvaranja makroagregata u regiji srednjeg Jadrana.
• 2024.: Morski šmrk u Puli i Poreču na zapadnoj obali Istre.

Uzroci i čimbenici utjecaja na mulj u moru

• Unos hranjivih tvari: Poljoprivredne otpadne vode i nepročišćene otpadne vode mogu dovesti do lokalnog prekomjernog gnojenja i manje kisika u moru, što potiče rast određenih vrsta algi.
• Klimatski uvjeti: Visoke temperature vode, mali valovi i slabo miješanje vodenih slojeva potiču stvaranje mulja. Prema Irena i sur. Dokumentirano je da blage zime i topla ljeta mogu pospješiti stvaranje sluzi.
• Natjecanje između vrsta algi: Različite vrste algi natječu se za iste resurse. Određene vrste proizvode sluz kada imaju prednost nad drugim algama.

Trajanje i sezonska pojava morske šmeke

Duljina vremena morskih šmrklja varira od nekoliko dana do nekoliko tjedana. Sluz se često pojavljuje sredinom i kasnim ljetom (srpanj i kolovoz) kada je more toplije i mirnije. Nakon hladnijeg vremena i jačeg mora, fenomen obično relativno brzo nestaje.

U Istri je pojava obično ograničena na mirnije ljetne mjesece. Nakon jačeg vjetra ili oborina, more se može oporaviti, a muljaste mase se razgrađuju ili odvoze na plaže, gdje se prirodno razgrađuju. Trajanje uvelike ovisi o vremenskim uvjetima.

Ekološki i ekonomski utjecaji

Ekologija:

U visokim koncentracijama, morska šmrka može smanjiti opskrbu kisikom u vodi i utjecati na život na morskom dnu. Međutim, njegova prisutnost u ekološkom kontekstu dio je prirodnog ciklusa.

Turizam:

Privremena smetnja među domaćim stanovništvom i turistima prvenstveno je estetska. U nekim slučajevima može doći do privremene zabrane kupanja ako veliki sagovi od mulja dospiju na plaže. Međutim, ti incidenti obično nestanu nakon kratkog vremena.

Jesu li morske šmrke opasne u Hrvatskoj i smijete li se kupati ako se pojave?

Iako je fenomen “morske šmrklje” (sluzi) često neugodan za pogled, opravdano se postavlja pitanje može li biti i opasan ili otrovan te je li u njemu bez obzira na vizualni aspekt sigurno plivati? U nastavku su neke činjenice:

Toksičnost i zdravstveni rizici

• Nema izravne toksičnosti: Sluzave tvari uz obalu Hrvatske u većini slučajeva ne sadrže akutno toksične komponente, jer se sastoje prvenstveno od komponenti algi i mikroorganizama. Stoga se ne treba bojati ozbiljnog oštećenja zdravlja zdravih ljudi.
• Moguće alergijske reakcije: Neki ljudi osjetljivo reagiraju na morske organizme ili njihove metaboličke proizvode, što može rezultirati iritacijom kože ili simptomima alergije. Ovdje učinak sluzi na otvorene rane ili osjetljiva područja kože može lagano izazvati svrbež.
• Bakterijske nakupine: U slučajevima kada se slojevi sluzi stvaraju tijekom dužeg vremenskog razdoblja, mogu se nakupiti bakterije. Međutim, u većini slučajeva oni su bezopasni za zdrave ljude, ali u rijetkim slučajevima mogu potaknuti infekcije kod osoba oslabljenog imuniteta.

Je li plivanje moguće ili čak opasno?

• Zamućenost vode: Sluzne mase mogu ograničiti vidljivost tijekom ronjenja ili ronjenja, što se doživljava kao neugodno. Međutim, vjerojatno nema povećanog rizika sve dok nemate otvorenih rana i obratite pozornost na svoje fizičke granice.
• Kontakt sa slojevima sluzi: Plivanje u područjima s morskim šmrljem može biti ljepljivo i iritantno. Međutim, vrijedi sljedeće: jednostavno dodirivanje obično nije opasno za vaše zdravlje, sve dok se nakon toga temeljito istuširate i promatrate moguće iritacije kože.
• Budite oprezni s osjetljivom kožom: Osobe sklone kožnim osipima, alergijama ili astmatičarima trebaju pripaziti ako se intenzivno stvara sluz i izbjegavati kupanje ili samo nakratko ulaziti u vodu.

Zaključak i preporuke za kupače u Hrvatskoj

• Općenito ne predstavlja akutnu opasnost: Morska šmrka u Jadranu kod Hrvatske obično nije izravno toksična niti iznimno opasna za zdravlje.
• Kupajte se s oprezom: Ako želite ići na kupanje, obratite pozornost na kožne reakcije i po potrebi se otuširajte na plaži kako biste uklonili zaostalu sluz.
• Individualni rizik: Osobe s osjetljivom kožom ili oslabljenim imunološkim sustavom trebale bi biti opreznije ako postoji veliko stvaranje sluzi.

To znači da morski šmrk nije ni akutno otrovan ni fundamentalno opasan, ali kod osjetljivih osoba može izazvati iritaciju i ponekad pokvariti užitak kupanja. U većini slučajeva još uvijek možete bezbrižno plivati ​​sve dok se pridržavate uobičajenih mjera opreza i obratite pozornost na vlastitu reakciju.