Valuta Hrvatska

Euro – uvođenje i što sa starom kunom i što dalje?

Hrvatska je 1. siječnja 2023. ušla u eurozonu kao 20. članica, zamijenivši nacionalnu valutu kunu eurom, što se smatra značajnim korakom u gospodarskoj i političkoj integraciji zemlje u Europsku uniju.

Nova valuta za Hrvate

Nova valuta za Hrvate

Uvođenje eura kao službene valute označava novu eru za Hrvatsku nakon dugogodišnje uporabe vlastite valute, kune, od osamostaljenja 1991. To ukazuje na rastuću gospodarsku i političku povezanost zemlje s Europskom unijom.

Važni podaci i činjenice o uvođenju eura u Hrvatskoj


Fiksna stopa konverzije:

1 Euro = 7.53450 HRK


Paralelna uporaba obje valute:

1. – 14. siječnja 2023.


Isključivo korištenje eura:

od 15. siječnja 2023.


Neograničena zamjena u središnjoj banci


Kovanice se još uvijek mogu besplatno zamijeniti u bilo kojoj banci do kraja 2025.

Istraži Istru!
Pronađite savršen smještaj za odmor u zadivljujućoj Istri. Luksuzne vile, udobni apartmani i bijeg uz more čekaju na vas.

Rezervirajte sada

Jedine prednosti za Hrvatsku s novom valutom?

Uklanjanje valutnih rizika putem mjera kao što su sustav jedinstvene valute ili fiksnog tečaja ima mnogo pozitivnih učinaka za tvrtke, potrošače i cjelokupno gospodarstvo: sigurnost planiranja značajno se povećava.

Tvrtke i investitori više se ne moraju štititi od fluktuacija tečaja i tako smanjiti troškove zaštite i strategije zaštite. Također potrošačima pruža željenu stabilnost cijena i eliminira potrebu za skupim mjenjačnicama u hrvatskim kunama.

Ne treba zanemariti činjenicu da se konkurentske prednosti također povećavaju smanjenjem neizvjesnosti u međunarodnoj trgovini i pojednostavljenjem prekograničnih transakcija. Dodatno, uklanjanje fluktuacija tečaja olakšava usporedbu cijena i transparentnost troškova u inozemstvu, omogućujući potrošačima i tvrtkama donošenje brzih i informiranih odluka.

Osim toga, dugoročno je vjerojatno da će doći do višeg životnog standarda, što je posljedica većeg dohotka, što uzročno posljedično dovodi i do viših cijena. Stoga bi i Hrvatska mogla dodatno poskupjeti.

Na sljedećoj povezniji je moguće dobiti uvid u članak koji pobliže objašnjava tematiku.
“Euro nam svima koristi”.

Izazovi i brige s novom valutom u Hrvatskoj

Izazovi i brige s novom valutom u Hrvatskoj

Rigidni tečajni sustavi ili uvođenje zajedničke valute ograničavaju fleksibilnost ispravljanja ekonomskih neravnoteža kao što su izvozni viškovi ili uvozni deficiti kroz prilagodbe u tečajnom sustavu.

U situacijama s centralno upravljanim deviznim tečajevima, kao što je kod Europska središnja banka (EZB), zemlje su često prisiljene prihvatiti jedinstvenu monetarnu politiku – čak i ako ona nije uvijek idealna za individualnu ekonomsku situaciju dotične zemlje.

Za zemlje s jakim izvoznim sektorima i tvrtke s međunarodnim fokusom, prednosti uklanjanja fluktuacija tečaja jasno nadmašuju nedostatke. Ipak, ključno je razmotriti i odvagnuti moguća ograničenja (kao što su monetarna i fiskalna politika).

Hrvatska propast, a Grčka 2.0 zbog Eura?

Hrvatska propast, a Grčka 2.0 zbog Eura?

Hrvatska jako ovisi o turizmu – slično kao i Grčka. U vrijeme globalne krize ili pada u sektoru putovanja, može doći do iznenadnog gubitka prihoda i imati ozbiljne posljedice za gospodarstvo. Ako državna potrošnja dugoročno premaši razvoj prihoda, moglo bi doći do kritične situacije duga. Zbog toga bi bile neophodne mjere štednje – koje bi potencijalno mogle biti opterećujuće za stanovništvo. Bez dosljedne modernizacije administrativnog aparata ili poreznog i mirovinskog sustava, može postojati rizik od slične nevoljkosti reformi kao što je privremeno uočeno u Grčkoj.

Međutim, ono što govori protiv toga jest činjenica da su u prošlosti (nadajmo se) izvučene lekcije.

Europska unija i njezine države članice naučile su važne lekcije iz grčke dužničke krize i sada stavljaju veći fokus na usklađenost s fiskalnim pravilima i propisima. Hrvatska je pod strogim nadzorom europskih institucija i mora ispuniti određene kriterije – preventivna mjera Turizam je od velike važnosti za Hrvatsku, zemlja je diverzificirala svoju ponudu. Svojim aktivnostima u raznim područjima kao što su brodogradnja ili farmaceutska industrija, zemlja doprinosi široj gospodarskoj osnovi. Mehanizmi stabilnosti kao što su Europski stabilnostni mehanizam (ESM) također su uvedeni. stvoren za pravovremeno prepoznavanje kriznih situacija i suzbijanje neizvjesnosti. Razvijen je alat koji nije postojao tijekom prve faze grčke krize.

Istražite Istru!
Pronađite savršen smještaj za odmor u zadivljujućoj Istri. Luksuzne vile, udobni apartmani i bijeg uz more čekaju na vas.

Rezervirajte sada

Euro u Hrvatskoj i paralele s uvođenjem eura u Sloveniji

Euro u Hrvatskoj i paralele s uvođenjem eura u Sloveniji

Slovenija je bila jedna od prvih zemalja koja je uvela euro 1. siječnja 2007. godine te je stoga bila jedan od pionira, ali zemlje Hrvatska i Slovenija imaju sličnosti.

Obje su zemlje relativno brzo ispunile kriterije za prijem; Hrvatska je uvela euro tek 10 godina nakon ulaska u EU, dok je Slovenija to učinila samo tri godine kasnije.

Obje zemlje imaju korijene u bivšoj Jugoslaviji i također odgovarajuće trgovinske odnose, na primjer Njemačka je najvažniji trgovinski partner za obje. Slovenija je u početku imala problema s provedbom i troškovi su se povećali, ali Slovenija je dugoročno imala koristi. Razlika koja se ipak može primijetiti je da Hrvatska, za razliku od Slovenije, jako trpi zbog odlaska ljudi iz zemlje. No, vjerujemo da se to može preokrenuti u kontekstu rasta plaća i usklađivanja s europskim standardima.

Inače, isto se može primijetiti iu Slovačkoj, Latviji i Litvi, koje su iz faze neizvjesnosti dovele do stabilizacije i veće integracije.

 

DeutschEnglishHrvatski